Skip to content Skip to footer

Avatar
Log In
Please consider registering
Guest
Forum


Pretraživanje



Opcije foruma



Minimalna dužina: 3 slova / Maksimalna dužina slova: 84 slova
Registracija Lost password?
sp_TopicIcon
Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine
RSS
Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
1
November 11, 2020 - 7:48 am

 Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je prirodno ili dobro nastalo ljudskim djelovanjem koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za Bosnu i Hercegovinu. Odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika.

Komisiju osnovalo je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u decembru 2001. godine, u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište Komisije je u Sarajevu. Tri člana su iz Bosne i Hercegovine (dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske), a jedan član je iz inostranstva. Mandat im traje pet godina, sa mogućnošću reizbora. Odluke o tome da li će neko dobro biti proglašeno pokretnim ili nepokretnim nacionalnim spomenikom, donose se na osnovu utvrđenih kriterijuma, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara koja su utvrđena kao nacionalni spomenici. 

U svom radu Komisija obezbjeđuje poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje sa Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra, i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.

Do aprila 2016. Komisija je 818 dobara proglasila za nacionalni spomenik. Komisija prati, razmatra i pravi listu stanja i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom izgradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije. Na toj listi iz 2016. godine su 84 spomenika.

Od 2.11.2020.godine, 897 dobara proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. 

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
2
November 11, 2020 - 7:56 am

Svjetsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini

Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.

Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.

Bosna i Hercegovina ima dva dobra upisana na Listu svjetske baštine, a to su Stari most sa starim gradom Mostar i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

 

Turisti u Mostaru samo ″u prolazu″ | Panorama | DW | 28.06.2015Image EnlargerBiH /Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu bez upotrebne dozvole od 2015.  / Radio SarajevoImage Enlarger

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je do sada donijela odluku o nominaciji 4 spomenika za upis na Listu svjetske baštine:

  • Stari most sa starim gradom Mostar (upisan na Listu svjetske baštine u julu 2005. godine),
  • Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu (upisan na Listu svjetske baštine u julu 2007. godine),
  • Historijsko gradsko područje Jajca (Nominacioni fajl dostavljen Centru za svjetsku baštinu 2007. godine),
  • Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Nominacioni fajl dostavljen Centru za svjetsku baštinu 2015. godine).

Tentativna ili privremena lista predstavlja popis dobara koja se nalaze na teritoriji države koja ih smatra podobnim za upis na Listu svjetske baštine. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti. Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na Tentativnoj listi su:

  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturnosti (1997.),
  • Pećina Vjetrenica (2004.),
  • Historijsko gradsko područje Jajca (2006.),
  • Historijsko – gradsko područje Počitelj (2007.),
  • Prirodno – historijsko područje Blagaj (2007.),
  • Prirodno – historijsko područje Blidinje (2007.),
  • Prirodno – historijsko područje Stolac (2007.),
  • Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici (2011.).

Preuzeto sa : http://kons.gov.ba/Content/Rea.....-spomenici

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
3
November 12, 2020 - 7:58 am

UGROŽENI NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE 

 

   

  1. Kompleks Ada u Stocu – razaranje Opijačeve kuće unutar zaštićene cjeline i izgradnja novog objekta čiji oblik i obrada narušava zaštićenu cjelinu;
  2. Povijesno područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, FBiH – u neposrednoj blizini nekropole (300 m) izgrađena je industrijska i trgovačka zona, prema regulacijskom planu koji je nezakonito usvojen u općini Stolac. Tijekom stavljanja dobra na Popis ugroženih dobara odvijali su se infrastrukturni radovi i uništavani su vinogradi.
    Mjere zaštite utvrđene Odlukom Povjerenstva o proglašenju ovog područja nacionalnim spomenikom su usuglašene sa Programom trajne zaštite lokaliteta Radimlja kod Stoca, koji je usvojila Vlada FBiH;
  3. Povijesno područje – Stari grad Stolac, FBiH – nezakonita izgradnja 15 križeva, od kojih je jedan izgrađen od betona i obložen kamenom iz zidova zaštićene tvrđave;
  4. Graditeljska cjelina – Tvrđava u Jajcu, FBiH – utvrda je ugrožena zbog neodržavanja i nepovoljnih klimatskih uvjeta;
  5. Resulbegovića kuća u Trebinju – betoniranje ploče i izgradnja sportskih terena na prostoru zaštićenog spomenika;
  6. Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini, Foča – izgradnja novog objekta na zaštićenom prostoru srušenog spomenika, uništavanje fragmenata spomenika;
  7. Arheološko područje Ripač kod Bihaća – unutar zaštićenog područja vrši se nezakonita izgradnja objekata;
  8. Povijesno jezgro Blagaja, Mostar – izgradnja novih objekata koji narušavaju zaštićenu cjelinu;
  9. Povijesni spomenik  Šeranića kuća u Banjoj Luci, RS – povijesni spomenik ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  10. Arheološko područje – Korića-Han u Gračanici, FBiH – unutar zaštićenog područja vrši se nezakonita izgradnja objekata;
  11. Tvrđava u Kozarcu, Prijedor – unutar zaštićenog područja vrši se nezakonita izgradnja objekata;
  12. Graditeljska cjelina – Stari grad Bužim u Bužimu, FBiH – ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  13. Povijesno gradsko područje Kreševo u Kreševu – ugrožen rušenjem objekata u sastavu cjeline;
  14. Arheološko područje Rataje, općina Foča, RS – ugroženo nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  15. Graditeljska cjelina – Stari grad Ljubuški u Ljubuškom, FBiH – ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  16. Graditeljska cjelina – Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice u Foči, RS – ostatci graditeljske cjeline su ugroženi izgradnjom stambenih objekata u neposrednoj blizini kompleksa;
  17. Povijesno područje – Stari grad Prusac, općina Donji Vakuf, FBiH – ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  18. Povijesno područje – Stari grad Koštun (Koštur) u Dabrici, općina Berkovići, RS – ugrožen uslijed totalnog neodržavanja;
  19. Grobljanska cjelina – groblje na Presjeci kod Ustikoline, općina Foča, FBiH – ugroženo je uslijed neodržavanja, vegetacije i postojanja minskog polja;
  20. Povijesni spomenik – Most na rijeci Žepi, općina Rogatica, RS – ugrožen uslijed oštećenja konstrukcije mosta;
  21. Graditeljska cjelina – Balagija (Balaguša) džamija sa haremom u Livnu, FBiH – ugrožena uslijed pojave vlage koja dovodi do oštećenja dekoracija na zidovima džamije;
  22. Srpska Pravoslavna crkva sv. Nikole u Srđevićima, općina Gacko, RS – ugrožena slijeganjem terena i uslijed pojave vlage koja dovodi do oštećenja zidova i dekoracija na njima;
  23. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Delijaš kod Trnova, FBiH – ugrožena zbog opasnosti od pomjeranja stećaka koji se nalaze iznad puta;
  24. Mjesto i ostatci graditeljske cjeline džamije u Kazancima (džamija Osman-paše Kazanca) kod Gacka, RS – ugrožena zbog opasnosti od urušavanja munare,
  25. Graditeljska cjelina – Stari grad Glamoč u Glamoču, FBiH – ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  26. Povijesno područje – stari križevi u Drežnici kod Mostara, FBiH – ugroženinepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  27. Graditeljska cjelina – Stari grad Samobor, RS – ugrožen nepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  28. Arheološko područje – helenisički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca, FBiH – ugrožen zbog neodržavanja, protuzakonitog rabljenja metalnih detektora, iskopavanja i uklanjanja predmeta arheološkog nasljeđa, uništavanja kiklopskih zidova grafitima i na sličan način;
  29. Arheološka područja – Nekropole sa stećcima na lokalitetima zaselak Brdo i zaseok Perići, naselje Hodovo, općina Stolac, FBiH – ugrožena zbog neodržavanja;
  30. Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pravoslavnog groblja u selu Ljubljenici, općina Berkovići, RS – ugroženo zbog neodržavanja;
  31. Sulejman-pašića kula u Odžaku kod Bugojna, FBiH – stabilnost objekta ugrožena uslijed pojave vegetacije kao i zbog neodržavanja, opasnost od kolapsa objekta;
  32. Staro pravoslavno groblje u Šljivnu na Manjači, općina Banja Luka, RS – dobro je oštećeno tijekom vojnih vježbi EUFOR-a, ugroženo je uslijed neodržavanja;
  33. Arheološko područje i ostatci stare tvrđave Prozor u Prozoru, FBiH – ugrožennepoduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljnjeg propadanja;
  34. Arheološko područje Tašlihan, općina Stari Grad, Sarajevo, FBiH – ugroženi novim intervencijama kojima je narušena integralnost i autentičnost dobra;
  35. Povijesna građevina – zgrada nekadašnjeg Samostana i škole časnih sestara Milosrdnica u Travniku, općina Travnik, FBiH – u požaru su teško oštećeni krovna konstrukcija i pokrov; ubjekat je ugrožen prisustvom vlage i neodržavanjem; 
  36. Povijesna građevina – Dvorana bivšeg hotela “Bosna“ (Zgrada Turskog konzulata) u Brčkom - Ugroženo jer se dobro nalazi u izuzetno lošem građevinskom stanju;
  37. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Srednje, općina Ilijaš, FBiH – započeti radovi na izgradnji objekata (gasulhana i imamaska kuća), koji su potkopali nekropolu i ugrožavaju stećke;
  38. Povijesno područje – Stari grad Kamengrad, općina Sanski Most, FBiH – objekat djelimično prekriven samoniklim rastinjem, ugrožen je uslijed neodržavanja što uzrokuje trajni gubitak dijelova objekta;
  39. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Navitak u selu Boganovići, općina Olovo, FBiH – prokopavanje i proširivanje prilaznog puta stambenim objektima koji se nalaze u blizini nekropole. Nekropola je potkopana sa južne strane i iz grobnih mjesta ispadaju kosti onih koji su sahranjeni na tim mjestima;
  40. Povijesni spomenik – Musafirhana (Salihagića kuća) u Fojnici, FBiH – ugroženinepoduzimanjem mjera zaštite od daljnjeg propadanja i mjera održavanja;
  41. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu “Mramorje“ na lokalitetu Moguš, općina Olovo, FBiH – stećci su utonuli i ugroženi vegetacijom (širenje borove šume);
  42. Stambena graditeljska cjelina – Hadžišabanovića kuća u Sarajevu, općina Stari Grad Sarajevo, FBiH – objekt teško oštećen eksplozijom plina i trenutačno je izložen utjecaju atmosferilija;
  43. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima Opara, općina Novi Travnik, FBiH – nekropola ugrožena uslijed pomjeranja stećaka i izgradnje ograde koja je presjekla nekropolu na dva dijela;
  44. Graditeljska cjelina – Jajce kasarna u Sarajevu, općina Stari Grad, FBiH – cjelina nema definiranog vlasnika; struktura objekta je tijekom rata teško oštećena i objekt je otada izložen atmosferskim utjecajima i bez održavanja što dovodi do daljnjeg propadanje cjeline;
  45. Prirodno-graditeljska cjelina – Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, općina Stolac, FBiH – ugrožena neodržavanjem objekata cjeline; većina objekata mlinica i stupa je pred kolapsom;
  46. Pokretno dobro – Fondovi i zbirke Povijesnog arhiva Sarajevo, FBiH – prostori u kojima se arhivska građa čuva svojim uvjetima ne zadovoljavaju međunarodne arhivske standarde (vlažnost zraka, temperatura, svjetlost i dr.) što u budućnosti može uvjetovati brže propadanje ili potpuno uništenje pojedinih eksponata;
  47. Kulturni krajolik – selo Lukomir (Gornji Lukomir), općina Konjic, FBiH – ugroženo nepostojanjem plana upravljanja, propadanjem objekata uslijed neodržavanja i iseljavanjem stanovništva iz sela;
  48. Kulturni pejsaž – Nekropole sa stećcima u selu Sovići, općina Jablanica, FBiH – ugroženo prirodnim klizištem, kao i incijativom pojedinaca za izmještanjem nekropole unutar Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i Rama-Šćitu;
  49. Povijesno područje – Stari grad Todorovo (Novigrad) i džamija u Todorovu, općina Velika Kladuša, FBiH – dobro ugroženo nedostatkom redovitog održavanja, nestajanjem struktura (Stari grad) i izloženosti atmosferskim utjecajima (nepostojanje krova i postojanje vegetacije na objektu džamije);
  50. Graditeljska cjelina – Utvrda Vrnograč u Vrnograču, općina Velika Kladuša, FBiH – ugrožena samonikom vegetacijom i neodržavanjem što uzrokuje trajni gubitak dijelova cjeline
  51. Povijesno područje – Nekropola sa stećcima i grobovi, lokalitet Gračani, općina Konjic, FBiH – nekropola je izravno ugrožena eksploatacijom pijeska na lokalitetu zbog čega se stvara klizište;
  52. Pokretno dobro – Filmski materijal Kinoteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu, FBiH – ugroženo uslijed nezadovoljavajućih uvjeta čuvanja materijala (vlaga), nepostojanja laboratorija za restauraciju i potrebe za strukovnom obukom osoblja;
  53. Stambena graditeljska cjelina – Hadžibegova kuća (kuća Ljubović Hasanbega) u Zvorniku, RS – ugroženo uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta (urušen krov, međukatna konstrukcija u lošem konstruktivnom stanju);
  54. Povijesna građevina – Stara željeznička postaja na Ilidži u Sarajevu, FBiH - ugroženo uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta (urušen krov, međukatna konstrukcija u lošem konstruktivnom stanju);
  55. Graditeljska cjelina nekadašnje Tvornice Papira (“Papirne“) u Zenici, FBiH – nakon potresa koji je zahvatio Zenicu 27./28. i 30. srpnja 2012. godine, zbog pukotina i oštećenja prouzrokovanih potresom, ugrožena je stabilnost i nosivosti dimnjaka Tvornice papira – “Papirna“ u Zenici,  kao i sigurnost okolnih objekata, žitelja koji žive u njima i prolaznika;
  56. Graditeljska cjelina – Hastahana (zgrada Vakufske bolnice) u Sarajevu, općina Stari Grad, FBiH – ugroženo uslijed urušavanja objekta zbog dugotrajnog neodržavanja, ugrožena je stabilnost preostalih dijelova konstrukcije kao i sigurnost prolaznika;
  57. Stambena graditeljska cjelina – ishodna kuća porodice Džabić, poznata kao Džabića-kula, u Vrapčićima kod Mostara, FBiH – ugroženo uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta (krovna konstrukcija pred kolapsom, međukatna konstrukcija u lošem konstruktivnom stanju, dijelovi kompleksa prekriveni samoniklom vegetacijom);
  58. Povijesni spomenik – zgrada u ul. Varoš 11 u Jajcu, FBiH – u objektu se ne boravi više od 20 godina, što je uz neodržavanje objekta glavni razlog što se objekat nalazi u  u prilično lošem i veoma zapuštenom stanju: evidentirana su oštećenja limenog pokrova i daščanog pokova  na sjevernoj strani krova, što je prouzrokovalo i  oštećenja unutarnjih prostorija. Osim toga, na kamenom zidu istočne fasade vidljive su dvije pukotine;
  59. Graditeljska cjelina – grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici (Kotromanićeva br. 36,  br. 38. i zgrada na uglu Kotromanićeve i Ul. Kalmija Baruha) u Sarajevu – opasnost od konstruktivnog kolapsa dijelova vanjskih zidova. Kotromanićeva ulica u Sarajevu; opasnost od konstruktivnog kolapsa (objekat u Ulici Kotromanića br. 38);
  60. Povijesna građevina – Hajduk-kula na Kručevića Brdu kod Čitluka, FBiH – ugroženo uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta, kamenih blokova pri vrhu očuvanih zidova kule i dijelova vanjskih zidova;
  61. Nekropola sa stećcima Bijača, Ljubuški, FBiH – ugroženo uslijed konzervatorsko-restauratorsko radova agresivnim kemijskim sredstvima (a nisu prethodno izvedeni arheološki radovi, tj. grobovi nisu istraženi);
  62. Kuća poznata kao Dervišagića-kuća (kuća srebreničkog kadije hadži Husejna ef. Đozića) u mahali Crvena Rijeka u Srebrenici, FBiH – ugrožen uslijed nepoduzimanja mjera preventivne zaštite što je dovelo do prodora atmosferske vlage unutar objekta, zbog čega su nastala teška konstruktivna oštećenja koja su dovela do urušavanja dijela objekta i mogu prouzročiti njegovo potpuno urušavanje;
  63. Arhivska građa Arhiva BiH, općina Centar, FBiH – ugrožena vandalizmom i nezadovoljavajućim uvjetima čuvanja materijala (vlaga u pojedinim dijelovima depoa),
  64. Povijesno područje – Nekropole sa stećcima i nišanima na Ozrenu, općina Ilijaš, FBiH – ugroženo uslijed vandalizma (premještanje stećaka na lokalitetu Travnjak i prelazak motornih vozila preko stećaka na lokalitetu Bandijera), dezintegracije nekropola zbog dugogodišnjeg neodržavanja, nepovoljnih vremenskih utjecaja i niskog stupnja svijesti članova PD Igman i uposlenika KJP Sarajevo-šume o vrijednostima spomenika iz perioda srednjeg vijeka i otomanske uprave u BiH;
  65. Povijesna građevina – Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, općina Čapljina, FBiH – dobro ugroženo nedostatkom redovitog održavanja, nestajanjem struktura i izloženosti atmosferskim utjecajima;
  66. Ferhat-pašina biblioteka u Banjoj Luci, RS – ugrožena nezadovoljavajućim uvjetima čuvanja materijala;
  67. Graditeljska cjelina – Novo Selo (Franz Josefsfeld), Grad Bijeljina, RS – ugroženo uslijed nepoduzimanja mjera zaštite i održavanja koje se odražavaju na loše stanje objekata cjeline;
  68. Grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu u Mostaru, FBiH – ugroženo uslijed neodržavanja; ugroženost dodatno pojačava tonjenje nadgrobnika, erozija terena i nepostojanja vegetacije koja sprječava negative utjecaje sunce i vjetra;
  69. Povijesni spomenik – Zgrada željezničke postaje Šipad (Zgrada bivše željezničke postaje Steinbeiss) u Jajcu, FBiH – ugrožena uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti rušenje objekta (loše konstruktivno stanje objekta);
  70. Mjesto i ostatci povijesnog spomenika – Ljubunčića (Teskeredžića) kula u Voljicama, općina Gornji Vakuf-Uskoplje, FBiH – ugrožena uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja zbog kojih prijeti kolaps objekta;
  71. Povijesna građevina – Kino Centar u Tuzli, FBiH – ugroženo uslijed dugotrajnog neodržavanja i oštećenja nastalih uslijed slijeganja terena u centralnom dijelu Tuzle;
  72. Arheološko područje – Stari grad Kozograd, općina Fojnica, FBiH – ugroženo zbog dugotrajnog neodržavanja;
  73. Mlinica u Budošima, Grad Trebinje – ugroženo zbog dugotrajnog neodržavanja;
  74. Pokretno dobro - Kunovski zapis vlasništvo Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu - Ugroženo jer se čuva u uvjetima koji nisu primjereni principima preventivne konzervacije i koji negativno utječu na stabilnost materijala od kojeg je napravljen;
  75. Povijesna građevina –Stari grad Rmanj u Martin Brodu, općina Bihać - Ugrožen zbog dugotrajnog neodržavanja;
  76. Graditeljska cjelina – Crkva Sv. Prokopija u Visokom;
  77. Povijesno gradsko područje Počitelja;
  78. Grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje u Travniku – ugroženo usljed pojave klizišta, samonikle vegetacije koja ugrožava nadgrobnike i oštećenja na većem broju nadgrobnika;
  79. Crkva sv. Arhanđela Mihaila sa nekropolom stećaka u Aranđelovu, Grad Trebinje – koja je ugrožena uslijed pojave velike količine kapilarne vlage, a koja je izazvala oštećenja na konstrukciji objekta i oštećenja na freskama.
  80. Most na Viševskom potoku u Dolovima, općina Rudo – koji je ugrožen zbog teških oštećenja konstrukcije, samonikle vegetacije i onemogućenog pristupa mostu.
  81. Povijesna građevina – „Ovčiji brod“ - Most u selu Bratač, općina Nevesinje – ugrožen zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovitog održavanja.
  82. Arheološko područje – Nekropola sa stećcima u Humilišanima kod Mostara, Grad Mostar – ugroženo zbog izgradnje lokalnog puta kroz nekropolu, premještanja stećaka, uticaja atmosferilija i dugotrajnog neodržavanja.
  83. Historijska građevina – Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana u Sarajevu, općina Stari Grad– ugroženo zbog dugotrajnog neodržavanja, neprimjerenih intervencija na fasadama objekta (zamjena izvornih bravarskih pozicija izloga i prozora sa novim) i dogradnji u potkrovlju.
  84. Grobljanska cjelina – Jevrejsko groblje na lokalitetu Meterizi, Grad Zvornik
  85. Graditeljska cjelina Konak u Sarajevu zajedno sa pokretnim naslijeđem – ugrožena zbog brojnih oštećenja na objektu. Osim slijeganja koja su dovela do pojave pukotina na vanjskim i unutrašnjim zidovima, prisutna su oštećenja nastala usljed lošeg sistema odvodnje oborinskih vo

Preuzeto sa : http://kons.gov.ba/Content/Rea.....-spomenici

Avatar
Omladinac
110 Posts
(Offline)
4
January 25, 2021 - 9:42 am

Stećci: Bosansko naslijeđe koje prepuštamo drugima

 
 

http://sa-c.net/images/stories/HISTORIJA_SARAJEVA/rasprostiranje_stecaka_karta.jpgImage Enlarger

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine organizovali su danas svečanost povodom nominacije stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, prenose agencije.

‘Moraju danas biti ponosni svi poslanici kulturne baštine koji su uvidjeli kako jedna zemlja može zajedno sa svojim susjedima, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, da napravi jedan veličanstven projekat nominacije stećaka, tim više što BiH i druge tri zemlje imaju oko 70.000 stećaka na svom prostoru’, rekao je tom prilikom ministar Civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović.

Akademik Dubravko Lovrenović podsjetio je da je projekt nominacije stećaka počeo u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Nominacijom je predviđen upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

A čiji su zapravo stećci – bosanski, ili pripadaju i susjednim zemljama?!

Prostorna raspoređenost ovih nadgrobnih spomenika je u tijesnoj vezi sa fazama razvoja srednjovjekovne države Bosne. Zajedno sa razvojem bosanske države, jačao je i ugledom bosanske crkve, tj. vjerske organizacije bogumila heretičke sekte.

Ta vjera bila je razlogom da je Bosna u XIII i XIV vijeku doživjela veliki broj invazija i pohoda od susjednih vladara, a da se Kulin ban već 1203.god. sa svojim plemstvom odriče bogumilske hereze pred papinim poslanikom. U jednom papinom pismu iz 1234.god. tvrdi se da je u Bosni tako porastao broj nevjernika da čitava zemlja liči na neprohodnu pustinju, zaraslu u trnje i koprive.

Negacija vjerskog bića i otpor raznim osvajačima, postali su stalna odlika bosanske države.

Država Bosna je svoj najveći uspon dosegla za vrijeme Tvrtka I Kotromanića, bosanskog bana (1354 – 1377) i kralja (1377 – 1391), vladara Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja i Raške.

U doba njegove vlasti mogli su se naći ovi spomenici na cijeloj teritoriji, tačno opisujući područja prostiranja bosanske države.

Pojava stećaka isključivo unutar granica bosanske države bila je nepogrešiva odlika te države u svim razvojnim fazama.

 

(MiruhBosne/sa-c.net)

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
5
February 15, 2021 - 6:52 am

UNESCO Spomenici svjetske baštine u BiH

 

Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano ukupno 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). U skladu sa ovom konvencijom, upisana dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću. Upisana dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.

Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominovati u narednom periodu, se nalazi još devet dobara iz BiH. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Države članice u svoje Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od izuzetne univerzalne vrijednosti i koja namjeravaju da nominuju tokom narednih godina. Nominacije za Listu svjetske baštine se ne razmatraju ukoliko se nominovano dobro već ne nalazi na Tentativnoj listi države. Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj listi:

  • Prirodno graditeljska cjelina Jajca (10.3.2006)
  • Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad (1.9.1997)
  • Stećci - srednjevijekovni nadgrobni spomenici (18.4.2011)
  • Istorijsko urbano područje Počitelj (2.1.2007)
  • Prirodno i urbano područje Blagaj (11.12.2007)
  • Prirodno i istorijsko područje Blidinje (11.12.2007)
  • Prirodno i istorijsko područje Stolac (11.12.2007)
  • Pećina Vjetrenica (22.11.2004).
  • Prašuma Perućica (2017)
  • Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Na mapi su predstavljena dobra koja se nalaze na Listi svjetske baštine, kao i ona na Tentativnoj listi.

 

Link: http://unescobih.mcp.gov.ba/sp.....x?id=14230

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
6
February 15, 2021 - 6:56 am

Skriveno blago nadomak Nevesinja - Nacionalni spomenik BiH - Most "Ovčiji brod" - Dron.ba za N1

 

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
7
February 15, 2021 - 7:00 am

Sokolačka kula / Sokolac / Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Na mjestu današnje tvrđave još u bronzano doba postojala je prahistorijska gradina, dimenzija 670 x 170 metara. Tragovi praistorijske keramike pronađeni u vrijeme arheoloških iskopavanja ukazuju na vrijeme od 10. do 9. vijeka p.n.e., što se podudara s vremenom postojanja sojenica na Uni u obližnjem naselju Ripač. U to vrijeme područje Une naseljavali su pripadnici ilirskog plemena Japodi. Današnji grad, koji ima oblik trougla, predstavlja ostake srednjovjekovne i osmanske utvrde. Na vrhu bedema vide se ostaci gusto poredanih grudobrana, svaki sa malom puškarnicom u sredini, ispod kojih su ostaci konzola i rupa za konstrukciju drvenog ophodnog trijema. U prostranoj unutrašnjosti grada uočeni su tragovi ostataka kuća prislonjenih uz bedeme. Na ulazu je u grad trospratna Kapi kula s mašikulama na vrhu. Gradski obor dosta je prostran, s najvećom dužinom od 175 i širinom od 120 metara. Na najvišoj tački u oboru smještena je Glavna kula, koju s četiri strane opasava mali unutrašnji obor, nepravilna četvrtasta oblika. U posljednjim iskopavanjima unutar ovog malog obora pronađena je i cisterna. Promjer Glavne kule iznosi 10, a visina 16 metara. Ulaz u nju je na drugom spratu i s unutrašnjim oborom povezana je drvenim stepeništem. Unutrašnje prostorije zasvođene su šiljastim svodom, s kaminom i četverougaonim prozorima ispred kojih se nalaze kamene klupe. Posebno su uočljive konzole na zidovima, koje su služile za zidne police. Na samom vrhu kule su puškarnice, sa zaštinom ogradom, bez drvenog šiljastog krova koji je izvorno pokrivao kulu. S prvog sprata jedne stepenice vode u tijesno prizemlje s malom prostorijom.

Tvrđava proglašena je za nacionalni spomenik.

Link:

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
8
February 15, 2021 - 7:02 am

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine "Krivajina vila"

 

Vila Krivaja je sagrađena kao dio kompleksa za eksploataciju drveta i podsjetnik je na ranu epohu industrijalizacije u BiH koju su vršili austrougari. Iako tačan datum izgradnje Vile nije poznat, ova zgrada useljena je 1900. godine, a bila je opremljena najsavremenijim vodovodnim i elektro instalacijama. Ovaj objekat predstavlja primjer stambene vile iz vremena Austro-Ugarske monarhije u BiH sa izrazito romantičarskim obilježjima u eksterijeru kao što su istaknuta bondručna konstrukcija, dekorativni drveni motivi, upotreba različitih vrste prozora, vanjskih stepeništa i trijemova. Ukrašena zelenim krovom, kao i uređenim eksterijerom, vila predstavlja malu zelenu oazu u gradiću na tri rijeke, te je jedan od elementarnih simbola Općine Zavidovići. Na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 2019. godine prihvaćena je inicijativa za zaštitu i proglašenje „Krivajine“ vile nacionalnim spomenikom kulture. Inicijativa se odnosila i na takozvanu Kamenu kuću, koja se nalazi u neposrednoj blizini vile, te muzej koji se, također, nalazi unutar kompleksa firme. Danas je ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine predmet prodaje, a tender za rasprodaju kulturno-historijskog blaga raspisao je stečajni upravnik Hamdija Muratović, najvjerovatnije po direktivi Vlade FBiH. Ovim činom krivajini radnici su ucjenjeni za potraživanja plaća i doprinosa, jer novac od prodaje navodno je namijenjen za izmirenje baš tih dugova. Neće biti prvi puta da se kroz različite privatizacije IP Krivaja kao i njene imovine radnici obmanu, prevare i neispoštuju. Nacionalni spomenik "Krivajina vila" nikada, nikako i ni pod kojim okolnostima nesmije biti predmetom prodaje, a još manje sredstvo kojim se manipulišu i razjedinjuju zavidovićani.

Link:

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
9
February 15, 2021 - 7:06 am

Stari grad Bjelaj / Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

 

Nalazi se na rubu Petrovačkog polja (ili njegovog dijela Bjelajskog polja), na sjevernom pobrđu planine Osječenice. Područje oko samog grada je nenaseljeno i pusto. Dobio je ime po bjelini (bijeloj ili biloj boji) kojom se isticao iznad Bjelajskog polja. God. 1495. zabilježio je blagajnik kralja Vladislava II., da je isplatio Gašparu Perušiću svotu od 30 forinti „za očuvanje njegova grada Belaja" (egregio Caspar Perusyth pro conservatione castri sui Belay dati sunt 30 fl.). Očito se je tada radilo о obrani grada Bjelaja u tadašnjoj županiji Pset. Deset godina poslije, 1505. držala je taj grad zajedno sa Sokolačkom tvrđavom i Ripčem knjeginja Beatrica Frankopan, udova hercega Ivaniša Korvina, te je u njezino ime svim trim gradovima upravljao kaštelan Dujam Orlovčić. Između 1530-1537 godine Bjelaj (Bilaj) je potpao pod osmansku vlast. Pripao je bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva. Već 1540. godine spominje se prvi put nahija Bjelaj, a nešto kasnije spominje se kao nahija Bjelaj-Blagaj, ali ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad, koji se spominje kao kadiluk u bosanskom ili kliškom sandžaku. Od 1562. godine nahija Bjelaj je priključen kadiluku Novosel koji je bio u kliškom sandžaku. Zabilježeno je da je 1577. godine u tvrđavu smještena posada od 370 osmanskih plaćenika pod zapovjedništvom dizdara. Od 1592. grad se nalazio u sastavu bihaćke kapetanije, a od 18. vijeka u sastavu petrovačke kapetanije. Dizdar Bjelaja (Bilaja) Alijaga bio je u komisiji za razgraničenje sa Mlecima. Godine 1747. u Bjelaju je bila posada od 30 članova i dizdar Hasanaga. Prema popisu stanja utvrđenja i oružja u njima iz 1833. godine, u Bjelaju (Bilaju) je bio 1 top od 12 pedalja i 3 mala topa od 6 pedalja.

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
10
February 15, 2021 - 7:07 am

Stari grad Ostrovica / Ostrovica / Kulen Vakuf / Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

 

Stari grad Ostrovica je velika fortifikovana građevina na strmom brdu koje se nadvija nad lijevom obalom gornjeg toka rijeke Une kod naselja Ostrovica, nedaleko Kulen Vakufa, u općini Bihać, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Pominje se u 15. vijeku kao posjed hrvatske vlasteoske familije Kurjaković. Vjerovatno je izgrađena na temeljima koji potiču još iz antičkog perioda. U srednjem vijeku se nalazila u hrvatskoj župi Lapac. Osim Kurjakovićima, pripadala je neko vrijeme Frankopanima, Jurju Mikulčiću, Ivanu Kegleviću, a nakon zauzimanja od strane Osmanlija i Kulenovićima. Osvajanjem srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva 1463. godine, Osmanlije su pojačale pritisak na hrvatska područja, pa tako i na Ostrovicu. Zauzeli su je u decembru 1523. godine i pripojili bosanskom pašaluku. U sastavu Osmanlijskog carstva ostala je sve do 1878. godine, kada dolazi pod upravu Habsburške monarhije. Za vrijeme vladavine Osmanlija fortifikacija je proširena i ojačana, i u njoj je boravila vojna posada. U prvo vrijeme njome je komandovao dizdar (16. i 17. vijek), a od kraja 17. vijeka kapetan, te je bila sjedište Kapetanije Stara Ostrovica. U sastavu te kapetanije bila su još manja utvrđenja Orašac, Havala, Džisri-kebir (današnji Kulen Vakuf), Čovka i Donji Lapac. Kapetansku funkciju obavljali su dug niz godina pripadnici bosanske begovske porodice Kulenović. Kasnije, kad je Donji Lapac potpao pod habsburšku upravu i vraćen u okvire Hrvatske, sjedište kapetanije je premješteno u utvrđenje Prkose, kako se ne bi nalazilo preblizu granice. Bedemi ostrovičke tvrđave prošireni su i ojačani nekoliko puta, najviše početkom 17. vijeka za vladavine sultana Ahmeda I., te u 18. vijeku, kada dobivaju današnji oblik. Njihove su dimenzije 117 metara u dužinu i 83 metra u širinu. Nakon Prvog svjetskog rata Ostrovica je ostala u bosansko-hercegovačkim okvirima, te ušla najprije u sastav Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije i SFRJ. Nalazi se na području koje je 2008. god. proglašeno za Nacionalni park Una. U novijem periodu na njoj se povremeno vrše sanacijski i rekonstrukcijski radovi, kako bi bila turistički atraktivnija.

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
11
February 15, 2021 - 7:13 am

NACIONALNI SPOMENIK

 

Sultan Sulejmanova džamija zv. Fethija. Do 1528. god. Crkva sv. Marije sa tornjem sv. Luke. Od 2003. god. nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. 
 
 
 
 
Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
12
February 15, 2021 - 7:16 am

Šećernica - Nacionalni spomenici - Harem Bukva džamije u Gradačcu 

 

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
13
February 15, 2021 - 7:17 am

Debelo brdo - nacionalni spomenik

 

 

Na zapadnom obronku Trebevića nad Sarajevom smješteno je Debelo brdo, najznačajnije arheološko područje na kojem je nađeno prahistorijsko gradinsko naselje, antički i kasnoantički odbrambeni objekat. Kao takvo 2005. godine je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH. Danas ove kasnoantičke supstrukcije su potpuno zarasle u grmlje i travu, a najlakši prilaz lokalitetu je sa istočne i jugoistočne strane, ali kroz privatni posjed porodice Asčić.

 

Avatar
Agora12
319 Posts
(Offline)
14
February 15, 2021 - 7:21 am

Despića kuća, nacionalni spomenik u Sarajevu

 

Sarajevo kroz vijekove prati glas da je "evropski Jerusalem" i fenomen zbog kulturoloških razlika koje su se idealno ispreplitale u ovom gradu. Upravo jednu takvu priču u svojim odajama kroz koje i danas prolazi dah prošlosti čuva Despića kuća - biser sarajevske historije...

Forum Timezone: America/New_York
All RSS Show Stats
Administrators:
admin
Moderators:
moderator1
KBS1
Drina
Agora12
BosMan_2020
5ir
Stanak
leopard 007
roki1
Istok
dzan2019
Walter-1953
Zirokopter
Sarajevo92
Top Posters:
Omladinac: 110
Crni Labud: 21
Amkos: 8
visitor1: 2
Saraj: 1
Newest Members:
DariusDep
WarsawRib
Wayhooff
JaSaima
FrankieRhila
Leighadon
Dominicsem
Shannonphode
JamesSkank
VerifproSot
Forum Stats:
Groups: 2
Forums: 14
Topics: 83
Posts: 766

 

Member Stats:
Guest Posters: 0
Members: 70
Moderators: 14
Admins: 1
Most Users Ever Online: 62
Currently Online:
Guest(s) 1
Currently Browsing this Page:
1 Guest(s)